8. MUDRE IZREKE

8. MUDRE IZREKE

U zdravu tijelu, zdrav duh

Ljubav je najbolja melodija u glazbi života,
Jer bez nje bi čovjek bio neusklađen u ogromnom zboru čovječanstva


S CIGARETOM

MOZAK TUPIM
VRIJEME GUBIM
BOLJE KAŠLJEM
JAČE SMRDIM
NOVAC GUBIM
BRŽE STARIM
PLUĆA SUŠIM
ZDRAVLJE RUŠIM
DUŠU GRIJEŠIM

ZATO NE ŽELIM PUŠITI!


Osnovni cilj tjelesne i zdravstvene kulture je razvijanje samokontrole

Voli me kad to najmanje zaslužujem,
jer tad mi je ljubav najpotrebnija

Jedno je znati što treba reći, drugo kada to učiniti

Svakodnevna aktivnost jest regulator zadovoljstva, a ne utjecaj okoline

Svijeća ne gubi svoj sjaj ako pali drugu svijeću

Zadovoljstvo je biti s ljudima koji te mogu voditi na primjeren način

Strpljenje i zadovoljstvo, najvažnije varijable života

Potencijal? Ono što je u mogućnosti, a ipak nije!

Između mene i cilj sam Ja

Nema tog vjetra koji bi bio naklonjen onome tko ne zna kamo plovi

Vrijedne promjene traže vrijeme

Najvažnija ljudska karakteristika: strpljivost!

Inteligentan čovjek nikad ne radi iste pogreške

Prava filozofija je učiti iznova gledati Svijet!
Filozofija je misao, misao je brža i od riječi i od djela
Vrijeme je jako brzo za one koji slave, jako sporo za one koji čekaju, vrlo teško za one koji jadikaju, a za one koji ljube vrijeme je Vječnost

7. 7.SAVJETI ZA USPJEŠNO BAVLJENJE SPORTOM?

Preporuke sportašima, trenerima i roditeljima.

Sportaš:
- Igrajte iz osobnih razloga
- Nađite ravnotežu između sporta i drugih aktivnosti u životu
- Ako nije zabavno, nemojte igrati
- Pokušajte se zabavljati tijekom treninga
- Opustite se i povremeno pauzirajte

Trener:
- Osobno se upoznajte sa svakim igračem
- Uspostavite dvosmjernu komunikaciju sa sportašima
- Tražite i koristite doprinose igrača

Roditelj:
- Udaljite se i smanjite sudjelovanje
- Umanjite važnost pobjede
- Pokažite potporu i empatiju prema naporima djeteta
- Nemojte trenirati ako niste trener i odvojite uloge ako ste trener
- Tražite doprinos djeteta.



U okviru Univerzalne Sportske škole djeca se uključuju u različite motoričke aktivnosti, odnosno stječu elementarna iskustva iz različitih sportova. Sustav usmjeravanja treba primjenjivati od trenutka kada je moguće utvrditi nazočnost najvažnijih sposobnosti i osobina potencijalnih sportaša te njihov interes za bavljenje sportom.










ORJENTACIJSKI ROKOVI ZA POČETAK SUSTAVNOG TRENINGA U POJEDINIM

SPORTSKIM DISCIPLINAMA


DOB
SPORTSKE DISCIPLINE
6-7
S.gimnastika (ž), umjetničko klizanje
7-8
Ritmička gimnastika, plivanje
8-9
S. gimnastika (M), skokovi u vodu
9-10
Skijanje, tenis, stolni tenis
10-11
Košarka, odbojka, hokej na ledu, nogomet, rukomet
11-12
Atletika (trčanje-sprint, skokovi), judo, hrvanje, ragbi, jahanje, kajakaštvo,
12-13
Atletika (bacanja), brzo klizanje, mačevanje, biciklizam, boćanje
13-14
Dizanje utega, atletski višeboj, atletika (trčanje na srednje pruge), boks
14-15
Atletika (trčanje na duge pruge, hodanje), kuglanje, skijaško trčanje



POČETAK TRENINGA PO PRINCIPIMA RADA ODRASLIH VRHUNSKIH SPORTAŠA



SPORTSKA DISCIPLINA
POČETAK TRENINGA PO PRINCIPU RADA ODRASLIH VRHUNSKIH SPORTAŠA (SENIORI)
Umjetničko klizanje
15
Sportska gimnastika (ž)
14
Plivanje
15-16
Ritmička gimnastika
14-15
Skokovi u vodu
16
Tenis
16-17
Skijanje
17
Sportska gimnastika (m)
15-16
Nogomet
17-18
Košarka
18
Atletika (skokovi i bacanja)
20-21
Odbojka
18-19
Hokej na ledu
19-20
Sportske discipline izdržljivosti
20-21

6. KLASIFIKACIJA SPORTSKIH AKTIVNOSTI

monostrukturalni sportovi: aktivnosti u kojima postoji jedna ili više zatvorenih kretnih struktura cikličkog i acikličkog karaktera što se sukcesivno ponavljaju.






polistrukturalni sportovi: složene kretne strukture acikličkog karaktera, gdje je cilj simbolička destrukcija protivnika








kompleksni sportovi: suradnja članova sportske ekipe čiji je cilj postizanje nadmoći nad suprostavljenom ekipom.















konvencionalno-estetski sportovi: estetski oblikovane i koreografski postavljene kretne strukture koje se ocjenjuju prema unaprjed utvrđenim kriterijima.

5. PREHRANA

U svakom sportu vrijedi pravilo zlatnog trokuta, tj. Za uspjeh su potrebna 3 faktora:

– trening
– adekvatan odmor
– pravilna prehrana

Pod pravilnom – sportskom prehranom podrazumijevamo da budu prisutni svi nutrijenti, a to su proteini – bjelančevine:

– ugljikohidati
– masti
– vitamini
– minerali
– voda
– antioksidanti

Nedostatkom bilo kojeg sastojka može dovesti do bolesti pa i do smrti.












ODNOS PROTEINA, UGLJIKOHIDRATA I MASTI PO VRSTAMA SPORTA

• AEROBNI SPORTOVI

• Proteini Ugljikohidrati Masti


(20-30%) (60-70%) (10%)

– npr. maraton, trčanje na duge staze, plivanje, biciklizam i sl.






• ANAEROBNI SPORTOVI

– Npr. body building, sprint, dizanje utega, bacanje kladiva, diska, kugle i sl.

• Proteini Ugljikohidrati Masti

(30-40%) (40-50%) (10-20%)



BJELANČEVINE (PROTEINI)

Namirnica
Vrijednost proteina
jaje
riba
govedina
kravlje mlijeko
riža
soja
pšenica
grah
krumpir
100
70
69
60
56
47
44
34
34









UGLJIKOHIDRATI

NAMIRNICA KOLIČINA (g) UGLJIKOHIDRATI (g)

– kruh/tijesta 500 400
– krumpir 250 50
– leguminoze 100 20
– žitarice 100 80
– suho voće 100 65
– voće/sokovi 1000 100-150
– šećer/med 100 85-100

4. ŠTO JE AEROBNO, A ŠTO ANAEROBNO?

ZONA
Energetski izvor
FS
(o/min)
Laktati
(mmol/l)
1.
Aerobni
120-140
Do 2
2.
AE - AN

140-165

Do 4
2.
AN - AE

165-180

Do 7
4.
AN glikolitički

180-195

Iznad 10
5.
AN - fosfageni
170-175 (!)

Do 2-3 (!)



KOLIKO ČESTO?

1. i 2. ZONA može 4-5 puta tjedno

4. zona ne više od 1 put tjedno

AE (120-140)

Obavezno veliki ekstenzitet (> 45
min)
• Pogodno za razvoj aerobnog
kapaciteta
• Ekstenzivna kontinuirana metoda
rada

AE-AN 140-165

Pristojan ekstenzitet (30 – 45 min)
• Super za razvoj aerobnog kapaciteta, ali i za
povećanje AE-AN praga
• Intenzivna kontinuirana metoda rada (ako
znamo “gađati”) i/ili ekstenzivna
diskontinuirana metoda

AN-AE (165180)

• više nema dugog rada (max 30 min)
• ovo je već rad za razvoj anaerobnih FS
• AE se ne razvija samo zato jer su limitirajući faktori ustvari AN
• intenzivna diskontinuirana metoda i ekstenzivna intervalna


AN GLIKOLITIČKI

• sve skupa ovo može i trajati, ali “na račun pauza”
• ovo je rad za razvoj anaerobnih FS jer se napada isključivo
“tolerancija”
• intenzivna intervalna metodaedno

3.OSNOVNI POJMOVI IZ KINEZIOLOGIJE?

KINEZIOLOGIJA:

znanost o ljudskom kretanju, o posebno uvjetovanom gibanju.

Pojam kineziologija prvi spominju Arhimed, Aristotel, Galem, Galileo Gallilei, I. Newton

Prvo djelo kineziologija (Cinesiologia) autora Nickolasa Dailly-a objavljeno je 1857. godine u Parizu. N. Dailly se smatra začetnikom i ocem kineziologije

Grč-Kinesis-pokret, kretanje
Logos-riječ, znanost, nauk


TZK – TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA:

nije isto što i kineziologija. TZK predstavlja trajan, sustavan, planski proces djelovanja na čovjeka, naročito u doba njegove mladosti, koji različitim sredstvima, a osobito tjelesnim vježbanjem izgrađuje i svestrano razvija čovjeka, utječe na transformaciju njegovih antropoloških karakteristika, formiranje motoričkih znanja, usavršavanje motoričkih postignuća, sudjeluje u formiranju njegove ličnosti i osposobljava ga za život i rad.


FIZIČKA KULTURA:

je kao dio opće kulture, označava sveukupnost materijalnih i duhovnih dobara, dostignuća i aktivnosti društva usmjerenih prema razvoju i podizanju čovjekova zdravlja, te zadovoljavanju njegovih potreba putem motoričkih aktivnosti.


SPORT:

svaka motorička aktivnost koju čovjek vrši da bi postigao maksimalne rezultate(dostignuća), a provodi se u obliku natjecanja

KLASIFIKACIJA SPORTSKIH AKTIVNOSTI

1.monostrukturalni sportovi
2. polistrukturalni sportovi
3. kompleksni sportovi
4. konvencionalno-estetski sportovi

IGRA:

Najstariji oblik tjelesne i zdravstvene kulture i najautonomnija aktivnost čovjeka, sponatana je i slobodno izabrana čovjekova aktivnost koju karakterizira raznovrsnost kretanja i prati snažan osjećaj ugode i zadovoljstva

KINEZIOLOŠKI OPERATOR:

Vježbe kojima se najefikasnije djeluje na neku osobinu ili sposobnost, motoričku informiranost i zdravlje.

KINEZIOLOŠKI STIMULUS

Kombinacija kinezioloških operatora i energije, potrebnih za transformacijske procese.

2. DIF ILI KIF – KINEZIOLOGIJA ILI FIZIČKA KULTURA?

DIF- državni institut fiskulture.

Taj se naziv koristio do 90-ih godina 20-og stoljeća, na prostorima bivše države i pravovremeno je ukinut, kada je se shvatilo da je neprimjeren.


KIF-Kineziološki Fakultet- danas postoji u Zagrebu, Splitu i diljem Svijeta najčešće je korišten termin za Fakultet koji objedinjuje sport, rekreaciju, kineziterapiju i edukaciju.


KINEZIOLOGIJA- znanost o ljudskom kretanju, o posebno uvjetovanom gibanju.

Grč-Kinesis-pokret, kretanje
Logos-riječ, znanost, nauk

KINEZIOLOGIJA je znanost o zakonitostima koje reguliraju maksimalnu efikasnost ljudskog pokreta i o transformacijskim procesima putem motoričke aktivnosti.

Znanost o zakonitostima o upravljanju procesom vježbanja i posljedice tih vježbanja na ljudski organizam.

STRUKTURA KINEZIOLOGIJE:

edukacija
rekreacija
kineziterapija
sport


FIZIČKA KULTURA je kao dio opće kulture, označava sveukupnost materijalnih i duhovnih dobara, dostignuća i aktivnosti društva usmjerenih prema razvoju i podizanju čovjekova zdravlja, te zadovoljavanju njegovih potreba putem motoričkih aktivnosti